Gradska naselja

Pakrac se sastoji od 42 naselja (stanje 2006), to su: Badljevina, Batinjani, Bjelajci, Branešci, Brusnik, Bučje, Cicvare, Cikote, Dereza, Donja Obrijež, Donja Šumetlica, Donji Grahovljani, Dragović, Glavica, Gornja Obrijež, Gornja Šumetlica, Gornji Grahovljani, Jakovci, Kapetanovo Polje, Koturić, Kraguj, Kričke, Kusonje, Lipovac, Mali Banovac, Mali Budići, Novi Majur, Omanovac, Ožegovci, Pakrac, Ploštine, Popovci, Prekopakra, Prgomelje, Rogulje, Srednji Grahovljani, Stari Majur, Španovica, Tisovac, Toranj, Veliki Banovac i Veliki Budići.

Zemljopis

Grad Pakrac nalazi se u u zapadnom dijelu Slavonije, u sastavu Požeško-slavonske županije.

    * Geografska širina: 45°26'21"N
    * Geografska dužina: 17°11'46"E
    * Nadmorska visina: 178 m
    * Površina: 358.82 km2
    * Gustoča naseljenosti: 365 st./km2

Stanovništvo
Pakračko područje je nacionalno mješovito, što je nasljeđe Austro-Ugarske kada su se ovdje naselili pripadnici naroda iz raznih dijelova monarhije : Česi, Mađari, Nijemci i Talijani.

Do kraja drugog svjetkog rata Pakrac je bio obrtnički grad u kojem je 90% stanovništva bilo Hrvata. Nakon drugog svjetskog rata u grad se naseljavaju Srbi, a Hrvate se istjeruje pod krinkom suradnje s fašistima. Grad polako gubi fizionomiju urbane sredine. Srbi su do 1991. imali su relativnu većinu u gradu i općini.

U Domovinskom ratu dolazi do sukoba u gradu, pa grad ostaje na liniji fronte sve do operacije Bljesak, dok Hrvati, Talijani, Mađari i Česi zajedno brane grad. Okupirana područja su skoro u potpunosti očišćena od nesrpskog stanovništva.

Velik dio Srba je izbjegao za vrijeme i nakon operacije Bljesak, pa Hrvati danas predstavljaju apsolutnu većinu stanovništva (68.3%), dok pripadnika nacionalnih manjina i dalje ima preko 30% (Srbi 17.1 %, Talijani 6.3%, Česi 3.0 %).

Povijest

    * Pakrac se prvi put spominje u XIII. stoljeću kao posjed vitezova Ivanovaca

Stari grad

Ne zna se točno vrijeme nastanka utvrde, no u prvom spominjanju Pakraca (dokumentom iz 1237. godine) ona već postoji. Spominje se i u zapisima templara (katolički crkveni viteški red zasnovan radi zaštite Kristova groba) koji su došli u Hrvatsku još 1185. godine. No, izvjesno je da su u Pakracu boravili nasljednici templarskih posjeda; ivanovci-hospitalci. Utvrda je bila oblika napravilnog peterokruga, sa sedam okruglih kula na rubovima i velikom branič-kulom, opasana tvrdim zidinama na kojima su bile puškarnice. Oko utvrde bili su ukopi u koje je napuštena voda. Godine 1242. u Pakrac provaljuju tatari, a već 1256. godine u Pakracu je boravio ban Slavonije Stjepan i osnovao prvu kovnicu novca – moneta banalis – banovac. Prije toga pravo na kovanje novca imao je samo car. Banovac se najvjerojatnije kovao unutar zida pakračke utvrde. Rušenje gradske utvrde započeli su Jankovići Daruvarski i njenim kamenjem nasipavali cestu Pakrac-Kukunjevac, a godine 1867. prodali su je grčko-istočnoj općini, koja je tu smjestila svoj parokijalni ured. Zadnja kula pakračke tvrđe srušena je 1960. godine i na njenim temeljima je izgrađena zgrada Poglavarstva (Općina).

Znamenitosti

Najduža špilja u Slavoniji

Špilja Trbušnjak [5] je, prema dosadašnjim mjerenjima duga više od 200 metara, a postoji mogućnost i da je puno duža, no i ovako je duža od poznate špilje Uviraljke, koja je do sada slovila za najdužu u Slavoniji

Najduža špilja u Slavoniji, duga, za sada istraženih, više od 200 metara, s velikim staništem šišmiša, geološki, hidrološki i biloški vrlo zanimljiva, nalazi se u širem prostoru Grahovljana. Mještani okolnih sela i lovci već dugo za nju znaju, ali da je najduža izmjerili su članovi Speleološkog kluba "Samobor", koji su tijekom vikenda, na poziv Planinarskog društva "Psunj", po prvi puta stručno pregledali nju i još dvije špilje za koje su potom rekli da su pravi "dragulji Slavonije".

Prva kovnica novca u Hrvatskoj

Godine 1256.g. Pakrac je imao povlasticu kovanja novca. Smatra se da je to ujedno prva kovnica novca u Hrvata. MONETA REGIS P(ro) SCLAVNIA, naš banovac, je srebrni novac na kojemu je na prednjoj strani kuna u trku, a na naličju patrijarhalni (dvostruki) križ s dvije okrunjene glave. Bio je najljepša i najcjenjenija od svih hrvatskih kovanica te prihvaćen kao stabilno platežno sredstvo i izvan područja za koje je prvobitno namijenjen.

Za vjerovati je da je upravo pakračka kuna dala ime današnjem hrvatskom novcu.

Izvor: Wikipedija