|
 Gradska naselja
Grad Daruvar se sastoji od 9 naselja (stanje 2006): Daruvar, Daruvarski Vinogradi, Doljani, Donji Daruvar, Gornji Daruvar, Lipovac Majur, Ljudevit Selo, Markovac i Vrbovac.
Zemljopis
Daruvar se nalazi u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske, u zapadnom dijelu pokrajine Slavonije. Udaljen je 125 km od glavnog grada Zagreba i oko 130 km od Osijeka. Smješten je u brežuljkastom predjelu podno planine Papuk, u Poilovskoj zaravni, na plodnim nanosima iz pleistocena.
Stanovništvo
Broj stanovnika grada s okolnim naseljima (Dar. Vinogradi, Doljani, Donji Daruvar, Gornji Daruvar, Lipovac Majur, Ljudevit Selo, Markovac i Vrbovac): 13 243.
Broj stanovnika samog grada Daruvara: 9 811
* Hrvati: 7 729 - 58,36%
* Česi: 2 504 - 18,91%
* Srbi: 1 863 – 14,07%
* Ostali: 1 147 – 8,66%
Povijest
Antičko doba
Urbana povijest Daruvara je duga i uskoro će biti dvije tisuće godina od osnutka prvog lokalitet a poznatog kao organizirana urbana cjelina. Najstarije poznato naselje, smješteno pored ljekovitih geotermalnih izvora na prostoru Daruvarske kotline datira u 4. st. pr. Krist a. Arheologija nam na ovom podrucju svojim nalazima, (kamene sjekire), kazuje da je kraje bio nastanjen i ranije, u kameno doba.
Grci i Rimljani su panonsko-keltska plemena nastanjena u kotlini nazivali Jazi, (Iassioi ili Iassi), što znači "Topličani" ili "Iscjelitelji," pošto su njihova iskustva s toplim vrelima bila brzo primjećena i zapisana u važne povjesne knige. Prilikom prodora Rimljana u Panoniju ta su plemena bili saveznici Oktavijana Augusta pri opsadi i pokori grada Siscia, (danasnji Sisak), u 35. prije nove ere. Kao nagradu, dobili su svoju samoupravu pod imenom Res Publica Iasorum. Pored plemenskog središta Jaza Rimljani su osnovali osnivaju svoje naselje pod imenom Aquae Balissae ("Vrlo jaka vrela)". Razvoj naselja i termalnog lječilišta potpomogao je i povoljan prometni položaj na rimskim cestama Siscija - Mursa, Salona - Akvinkum i Sirmij - Petovij. Car Hadrijan je 124. godine naselju dodijelio prestižni status municipija, (Municipium Iasorum), a teritorija mu se prostirala između obala rijeka Save na jugu te Drave na sjeveru.
Prema sačuvanim natpisima, poznate Jazijske "Iscjeliteljske Terme",(Thermae Iasorum), provincija je bila posjecena od careva -- Hadrijan, Marko Aurelije, Komod, Septimije Sever, Konstantin I. Veliki. Nalazi ukazuju da je u Aquae Balissae postojao forum ukrašen carskim konjaničkim brončanim kipovima i statuama, Jupiterov hram, termalni kompleks s Silvanovim hramom, amfiteatar. Najpoznatiji arheološki nalaz iz Daruvara je carski mrežasti diatretni pehar za vino koji je danas izložen u Kunsthistorisches Museum u Beču.
Srednji vijek
Nakon pomicanja uzrokovanih velikom seoboama naroda (4.-7. stoljeće.) od 11. je stoljeća ovo područje pripadalo srednjovjekovnoj Zagrebačkoj biskupiji i Križevačkoj županiji. U Daruvarskoj kotlini, na brežuljku Stari Slavik iznad geotermalnih izvora plemići Nelipići od Dobre Kuće podižu svoju utvrdu Kamengrad (Kuwar). Položaj, promet, plodno tlo, ugodna klima kao i već tisućljeće ranije tada poznati ljekoviti izvori omogućili su na prostoru kotline razvoj četiri srednjevjekovna trgovišta -- Toplice, Četvrtkovac, Dimičkovine i Podborje s franjevačkim samostanom Svetog Kralja Ladislava. Tradicionalno liječenje toplom vodom nastavljeno je i u srednjem vijeku. Tri crkve Blažene Djevice Marije ukazuju da se topla voda naročito cijenila kao i u prapovijesti i rimskom dobu u tretmanu izlječenje ženske neplodnosti
Kasniji razvoj
Daruvarsko područje je izuzetno bogato srednjovjekovnim spomenicima kulture. Dobra Kuća, Stupčanica, Kristalovac, Vojk-Kerestur, Sv.Duh, Pavlovina, Petrovina, Bagenovac, Sirač i Željnak su samo neki od dvoraca hrvatskog plemstva. O bogatom crkveno-kulturnom životu pored franjevačkog samostana u Podborju svjedoče samostani kao sto su benediktinski Sv. Margarete, pavlinski Sv. Ane i augustinski Sv. Tri Kralja u mjestima Bijela, Vrijeska i Sređani kao i egzistencija 22 srednjovjekovne župe. Provale i osvajanja Turaka sredinom 16. st. prekidaju razvoj područja. Franjevački samostan Sv. kralja Ladislava u Podborju je u to doba bio pretvoren je u tursku pograničnu tvrđavu. Nnaseljavaju se Vlasi kao čuvari Turskog carstva pred Habsburškom monarhijom, (Vojna krajina i Banska Hrvatska), zapadno odavde. Prostor trgovišta Toplica s crkvom Blažene Djevice Marije pored geotermalnih vrela, za vrijeme Turaka je bio poznat kao Ilidža.
Nakon izgona Turaka u 1699. područje pada pod upravu bečke dvorske komore do 1745., kada vlastelinstva Podborje, Sirač i Pakrac kupuje grof pl. Antun Janković.
Janković mijenja hrvatsko ime naselja Podborje u Daruvar sa značenjem Ždralov grad na mađarskom jeziku ili preciznije Ždralov dvorac prema prelijepom dvorcu koji je grof započeo graditi u 1771..
Hrvatsko narodno ime Podborje ostaje u upotrebi sve do sredine 20. stoljeća kao dodatak uz imena susjednih naselja kao Batinjani Podborski, Vrbovac Podborski, Doljani Podborski, Podborski Kravjak.
Gospodarski i kulturni razvoj
S ciljem gospodarskog razvoja dinastija Jankovića naseljava svoje posjede poljoprivrednicima i obrtnicima iz ostatka Hrvatske, iz Češke, Slovačke, Njemačke i Mađarske tako je prostor, rijetko naseljen od ratova s Turcima ponovno napučeni. Doseljenicima s iskustvom u poljodjelstvu, obrtu i trgovini je obećana zemlja za kultivaciju te materija za izgradnju kuća. Izgradnjom prvih gradskih kupki u (1772.) Jankovići su zacrtali jednu od osnovnih funkcija grada Daruvara danas a to je -- termalnog lječilišta. Kasniji grof Julije Janković, (1820 - 1904.), mecena je Ilirskog preporoda te mnogih hrvatskih ustanova nastalih za i nakon vremena Bachovog apsolutizma i kasnije. Potpomogao je gradnju HAZU, (Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti) Narodnog muzeja, spomenika banu Jelačiću, osnivač je mnogih humanitarnih i prosvjetnih zaklada, osobito u Požeškoj županiji gdje je djelovao na promicanju školstva i narodnog zdravlja.
Odlaskom iz Daruvara 1879. grofovska porodica Janković prodaje posjede te napušta ove krajeve. Njihovom graditeljskom dijelu pripada župna crkva Presvetog Trojstva iz 1764., Antunova kupka, (1772.), dvorac Janković (1777.), Ivanova kupka (1812.), Škola sestara milosrdnica (1870.). Od gospodarskih objekata u vrijeme između sredine 19. st. i svršetka Prvog svjetskog rata, posto je glavna gospodarska grana bilo šumarstvo, postojala postojala je pilana. Isto tako tu je bila suknara te i dabas postojeća pivovara od 1840. Brže od industrije razvijali su se trgovina i ugostiteljstvo pošto su bili povezani za lječilišta. Kotar Daruvar je 1912. imao je 63 trgovaca, 412 obrtnika, 68 "sitničara," 41 gostioničara i 92 krčmara. Izgradnja pruge Banova Jaruga - Daruvar - Barč otvorena uz samu nazočnost samog cara, (Franje Josipa I.) u 1897. doprinijela je gradskom razvoju tako da se uskoro izgradeni novi objekti: Restaurant Terasa, Švicarska vila, Vila Arcadia i Centralna Blatna Kupka koja sa svojom velikom kupolom postaje jedan od simbola Daruvara.
Domovinski rat
U Daruvaru je Domovinski rat započeo 20. kolovoza, kada su srpski agresori izvršili minobacački napad na grad.
Mjesni Česi, najbrojnija manjina u Daruvaru, su se spremno dali u obranu Hrvatske, javljajući se dragovoljno u prve redove za obranu ovog grada (odnosno, uopće ih se nije trebalo mobilizirati), tako da su u početnoj fazi Domovinskog rata, Česi činili 70% dragovoljaca i gradske obrane, daleko nadmašivši većinske Hrvate. U isto vrijeme, Većina daruvarskih Srba se odmetnula u šume, pridruživši se odmetnicima i JNA u napadu na grad.[1] [2]. Kasnijom mobilizacijom, postotni udjel Čeha je značajno opao. Časnu odanost hrvatskih Čeha Hrvatskoj je spomenio i predsjednik Mesić, prigodom proslave 60. obljetnice partizanske brigade sastavljene od pripadnika češke manjine "Jan Žyška" iz Trocnova.
Gospodarstvo
Kada su Nijemci u 18. stoljeću i Česi u 19. doselili u daruvarske krajeve, počeo je gospodarski procvat. U novijoj povijesti, 1998. godine u Daruvaru je bilo registrirano 116 tvrtki, od toga 12 velikih i srednjih. Tomu treba pridodati i još oko 180 obrtnika. Svoje gospodarske resurse Daruvar želi usmjeriti na revitalizaciju poljoprivrede i prehrambene industrije u obiteljskim gospodarstvima, te stvaranje uvjeta za jačanje kontinentalnog turizma za koji postoji snažna osnova (izvori tople vode, športski tereni, šetališta, parkovi, hipodrom).
Gospodarstvo u gradu Daruvaru čini 121 tvrtka, od toga 1 velika, 8 srednjih i 112 malih, te 228 obrtničkih radnji. Od obrtnika možete naći 43 (19%) proizvodnih obrta (zidari, soboslikari, limari, krojači, klesari, vinari, pekari i dr.); 70 (31%) uslužnih obrta (vulkanizeri, zlatari, urari, dimnjačari, elektromehaničari i dr.); 17 (7%) obrta koji pružaju intelektualne usluge, 55 (24%) trgovaca, 22 (10%) ugostitelja i 21 (9%) prijevoznika. Ukupno zaposlenih u gospodarstvu je cca 2300, od toga oko 850 žena.
Gospodarski razvoj je usmjeren prema razvoju turizma u gradu Daruvaru, što mu pridonose bogati prirodni resursi; ljekovita topla voda, poznata izletišta za rekreaciju i odmor (Vinska turistička cesta, Izletište "Vranjevina", Planinarski dom "Petrov vrh" (sa vučnicom i skijalištem) o kojem brine PD "Petrov vrh", šumski proplanci za lov krupne i sitne divljači (lovački domovi) i rijeke te ribnajci za ribolov.
Drugi turistički sadržaji u kojima ovdje možete uživati su; konjički rekreativni sport, sportski aerodrom, hipodrom, sportska dvorana, tenis tereni, stadion malih sportova, nogometni tereni, tereni za odbojku na pijesku i druga raznovrsna ponuda grada.
Kultura
Prva organizirana kulturna djelatnost u Daruvaru vezana je za crkvenu i školsku djelatnost. 1877. u Daruvaru je bila osnovana podružnica Matice hrvatske koja je doprinijela daljnjem kulturnom napretku ovih prostora. Veliki doprinos u tome imalo je i Hrvatsko obrtničko, potporno društvo "Zora" u čijem su okviru djelovale folklorna, glazbena i pjevačka sekcija. Česi u Donjem Daruvaru su 1907. osnovali Češku besedu i koja je svoju djelatnost usmjerila na igranje igrokaza, ograniziranje predavanja i širenje kruga čitatelja češke knjige. Nakon Prvog svjetskog rata u Daruvaru je i dalje djelovalo kulturno društvo Zora, a svojim su se radom posebno isticale tamburaška i folklorna sekcija. Iz tamburaške sekcije izrastao je i daruvarski puhački orkestar. 1922. godine je u gradu počela raditi Hrvatska žena koja je svoju pažnju usmjerila na područje prosvjećivanja, morala, zdravlja i ženska pitanja. U Daruvaru je djelovalo i Srpsko kulturno društvo "Prosvjeta", dok su Česi i dalje djelovali najviše u okviru češke novine "Jugoslavšti Čechoslovci". Kulturni život međuratnog razdoblja obogatile su brojne sekcije okupljene oko Katoličke akcije (Marijina kongregacija za gospođe, Djevojačko društvo Srce Isusovo, Pjevačko društvo svete Secilije). Nakon Drugog svjetskog rata kulturni život se veoma sporo obnavljao. 1946. godine započela s radom Pučka knjižnica.
Pučko otvoreno učilište osnovano je 1961. godine kao Narodno sveučilište te je tijekom vremena mijenjalo svoje ustrojbene oblike i sadržaje: u sastavu sveučilišta bili su auto-škola, Radio-Daruvar, knjižnica te u dva navrata glazbena škola.
Od 1999. godine, sukladno zakonskim odredbama te odlukama osnivača, grada Daruvara, ustanova djeluje pod današnjim nazivom (Pučko otvoreno učilište) koje u svom sastavu ima i podružnicu Hrvatski dom. Hrvatski dom ima svojeg predstojnika, a na čelu POU nalazi se ravnatelj. Na kulturnom području Pučko otvoreno učilište organizira mnogobrojne glazbeno-scenske manifestacije: kazališne predstave, koncerte, kino predstave, prigodne akademije, amaterske festivale, izložbe i sl. U obrazovnom području Učilište nudi razne obrazovne programe, od škole stranih jezika, informatičke škole do ostalih oblika stručnog osposobljavanja i usavršavanja kao i hobi programe.
Pored navedenih osnovnih djelatnosti POU skrbi i o razvitku kulturnog amaterizma u gradu Daruvaru (mažoretkinje, folklor, plesne, dramske i dr. sekcije), a od 1999.g pruža i ugostiteljske usluge u obliku disko-večeri u Hrvatksom domu, te caffe-bara Kino. Kino dvorana "30. svibnja", u sastavu Pučkog otvorenog učilišta, kompletno renovirana 2004., opremljena je kinoprojektorima za prikazivanje 35 mm filma te digitalnim surround dolby stereo kino ozvučenjem. Na repertoaru se tako godišnje nađe oko 120 filmova, uglavnom dugometražnih igranih, animiranih, te nešto dokumentarnih filmova.
Svoju su bogatu djelatnost nastavili pripadnici češke nacionalnosti. Pod nadzorom Čehoslovačkog saveza, kao krovne organizacije svih Čeha u tadašnjoj državi, daruvarska Čehoslovačka beseda nastavila je svoju raniju djelatnost. Posebno u svom radu prednjače folklorna i dramska sekcija. U sklopu Besede djeluje i Knjižnica Frane Buriana koja posjeduje velik broj čeških knjiga. U svojemu radu Čehoslovački savez (danas Savez Čeha) brine o cjelokupnom kulturnom životu pripadnika češke nacionalne manjine. On je ujedno jedan od pokrovitelja najvećih manifestacija žetvenih svečanosti i manifestacije učenika čeških škola naše jaro (naše proljeće). Ovdašnji Česi imaju i svoje tjedne novine Jednotu i mjesečnik za školsku djecu Naš koutek (Naš kutić). Građani Daruvara imali su u razdoblju nakon 1945. povremeno svoje novine na hrvatskom jeziku. 1955. počeo je izlaziti Vjesnik komuna koji je, s manjim prekidima, izlazio do 1978. godine. Najvažnije informacije građani Daruvara dobivaju od Radio Daruvara koji je započeo svoje emitiranje 1968. godine.Izvor: Wikipedija |
