|
 Županja je grad u istočnoj hrvatskoj regiji Slavoniji koji administrativno pripada Vukovarsko-srijemskoj županiji.
Zemljopisni položaj
Grad Županja nalazi se na istoku Hrvatske, koji se regionalno i povijesno naziva Slavonija. Županja se na 88,94 kvadratna kilometra prostire pored rijeke Save i sjedište je županjske Posavine kao mikroregije. Nalazi se na 80 m nadmorske visine. Zemljopisne koordinate: 45°07' N i 18°70' E
Županja je čvorište glavnih cestovnih prometnih pravaca u smjeru zapad-istok i sjever-jug. Pored Županje s jedne strane prolazi autocesta (A3) koja povezuje Europu i Bliski Istok, a s druge strane nalazi se cestovni most koji je ujedno i međunarodni granični prijelaz prema BiH. Županji najbliži susjedni gradovi su na sjeveru, Vinkovci, na zapadu, Slavonski Brod u Hrvatskoj i Orašje s južne te Brčko s jugoistočne strane u BiH.
Povijest
U pisanim izvorima Županja se prvi put spominje na tzv. Lazarusovoj Velikoj karti Ugarske iz 1528. godine i to kao Zapanablatia (Županje Blato). Samo formiranje naselja događa se u drugoj polovici XV. stoljeća, kada suseljavanjem sela na zapadnom dijelu velikog posjeda Selna nastaje Županje Blato koje administrativno pripada Vukovskoj župi čije je sjedište Vukovo (današnji Vukovar).
Za vrijeme Osmanlija Županja će upravno potpasti pod nahiju u Ivankovu koja je sastavni dio Iločkog sandžaka. Osmanska vladavina trajala je od 1536. do 1687. godine.
 Po oslobođenju od Turaka Županja ulazi u sastav Austro-ugarske monarhije i to kao dio uspostavljene Slavonske vojne granice čije je zapovjedništvo generalat u Osijeku. Županja od 1747. godine postaje sjedište XI. satnije (kumpanije) VII. brodske pješačke pukovnije (regimente). Uz Županju satniji još pripadaju i sela Bošnjaci i Štitar. Granica se 1881. godine definitivno ukida, a Županja postaje središte kotara koji obuhvaća sva mjesta od Strošinaca i Račinovaca na istoku do Babine Grede na zapadu kotara. Od 1884. do 1932. godine u Županji radi Tvornica tanina uz koju Županja mijenja izgled i postupno dobiva urbani karakter.
Županja ostaje sjedište kotara i u Kraljevini Jugoslaviji i u socijalističkoj Jugoslaviji do 1955. godine kada nakratko biva pripojena vinkovačkom kotaru. Od 1962. do 1991. godine Županja je ponovno središte općine koja broji cca 50.000 stanovnika.
U Domovinskom ratu Županja daje svoj obol obrani Hrvatske osnivanjem i djelovanjem 131. brigade Hrvatske vojske od 25. listopada 1991. godine. Županjci su kasnije sudjelujući u brojnim postrojbama HV-a i MUP-a dali svoj doprinos na svim bojištima do kraja rata u Hrvatskoj. Za Županju se također vezuje najduži period trajanja uzbune opće opasnosti zabilježen u Hrvatskoj od 1261. dana (od 29. travnja 1992. - 12. listopada 1995. godine) za vrijeme kojeg je na Županju iz prekosavskih četničkih uporišta u BiH bačeno više desetaka tisuća različitih ubojitih projektila.
Zakonom o lokalnoj samoupravi i upravi Županja 1992. godine dobiva status grada u koji kao prigradsko naselje ulazi mjesto Štitar (odlukom Sabora RH od 2006. godine Štitar postaje samostalna općina).
 Ekonomija
Industrijsko gospodarstvo Županje danas čine Tvornica šećera »Sladorana«, Tvornica poljoprivrednih strojeva Same Deutz Fahr, Drvoprerađivačka industrija (u sastavu TVIN Virovitica), Tvornica stočne hrane »Fooder«, Industrija za preradu i promet žitarica »Slavonija Nova«, Mljekarska industrija (u sastavu Vindija, Varaždin).
Demografija
Danas u Županji živi 13.775 stanovnika, od kojih 7.028 ženskog i 6.747 muškog spola.
Prema nacionalnoj strukturi sastav gradskog stanovništva je sljedeći:
Nacionalnost (u %)
Hrvati 96,45%
Srbi 0,84%
Bošnjaci 0,35%
Albanci 0,19%
Mađari 0,10%
Ostali 2,07%
Znamenitosti
Čardak
* Manifestacija »Šokačko sijelo«
* Zavičajni muzej »Stjepan Gruber« - jedini sačuvani graničarski čardak iz razdoblja Slavonske vojne granice
* Prvo igranje nogometa i tenisa u Hrvatskoj (i na prostoru jugoistočne Europe) i u čast tim događajima postavljeni jedinstveni spomenici u graduIzvor: Wikipedija |
